Pretraga

Gradačac se prvi put spominje u Fojničkoj hronici 1461. godine. Prve podatke o gradačačkom području iz osmanskog perioda imamo u popisnom tefteru iz 1533. godine. Najburniji period tadašnji Gradačac doživljava u periodu nakon pada i podjele Bosne od strane Ugarske kraljevine i Osmanskog carstva. Kraj 18. i početak 19. stoljeća obilježen je velikom graditeljskom aktivnošću gradačačkih kapetana. Po tome su se posebno isticao Husejn Kapetan Gradaščević. Kompleks starog grada – Gradina sa kulom Husein Kapetana Gradaščevića iz 18. stoljeća, Husejnija džamija sagrađena 1826. godine i Sahat kula sagrađena 1824. godine ubrajaju se u vrijedne spomenike bosansko-hercegovačke prošlosti.

Nakon Drugog svjetskog rata Gradačac je bio općina u Republici Bosni i Hercegovini ukupne površine koja je iznosila 420 km². Nakon rata, Daytonskim mirovnim sporazumom, Bosnu i Hercegovinu čine dva entiteta. U odnosu na općinu Gradačac, oko 50% teritorije tadašnje općine administrativno je obuhvaćeno entitetom RS (općina Pelagićevo, Modriča). Teritorijalno Općina Gradačac u Federacija BiH, koja ima deset kantona, pripada Tuzlanskom kantonu, koji se još označava i kao kanton broj 3. Tuzlanski kanton zahvata površinu od 2.649 km² što je 10% ukupne površine Federacije BiH. Od 2019. godine Općina Gradačac zakonski dobija status Grada Gradačac.

U periodu ratnih stradanja od 1992. do 1995. godine, Općina je pretrpjela devastiranja privrednih, stambenih i javnih objekata te nenadoknadive ljudske gubitke. Od 1996. godine, otpočeo je period intenzivne obnove, oporavka i nove izgradnje i proširivanja infrastrukture. Gradačac je sa svojom okolinom uvijek važio kao poznati voćarski kraj. Dominira proizvodnja šljive i trešnje a u posljednje vrijeme proizvodnja jabuka te se, po broju stabala i po količinama koje se proizvode, svrstava u jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara ovog voća u Bosni i Hercegovini. Gradačac je šljivu i trešnju promovirao u gradski simbol i posvetio im sajamsko privredno turističku-manifestaciju ”Sajam šljive” i kulturno-zabavno manifestacija ”Trešnjarevo”. U zadnje dvije decenije Grad Gradačac u smislu razvoja karakteriše razvoj industrijske proizvodnje po čemu postaje prepoznatljiv kao mjesto povoljno za investicije i područje sa izrazito izraženom poduzetničkom inicijativom.

Grad Gradačac danas ima karakter dinamične lokalne samouprave i povoljnog ambijenta za život i poslovanje i generira mogućnost za razvoj u dominantim oblastima karakterističnim za ovo područje. Grad ima povoljan geoprometni položaj uz magistralne drumske i željezničke pravce i predstavlja. Blizina granice sa EU (cca. 30 km) predstavlja prednost s privrednog aspekta i jedna je odrednica za privlačenja investicija.